Prisustvo cirkulirajućih tumorskih stanica predstavlja značajan rizik za bolesnike oboljele od malignih bolesti. Postojeće tehnologije koje se mogu koristiti za njihovu identifikaciju su vrlo ograničene. Glavno ograničenje predstavljaju kemijska svojstva tumorskih stanica koja se razlikuju od bolesnika do bolesnika. Naime, dvije osobe koje boluju od istog patohistološkog tipa tumora ne moraju imati ista molekularna svojstva. Uslijed nedostatka zajedničkog molekularnog biljega za pojedine tipove tumora nije moguće jednostavno detektirati prisustvo cirkulirajućih tumorskih stanica. MALDI TOF MS tehnologija, a osobito masena mikroskopija omogućava identifikaciju određenih molekula u biološkim preparatima. No, u svrhu identifikacije cirkulirajućih tumorskih stanica poželjno je osigurati visoku prostornu razlučivost bioloških preparata snimljenih masenim mikroskopom. Donedavno instrumenti s dovoljnom prostornom rezolucijom nisu bili komercijalno dostupni te ovakve vrste analiza nisu bile tehnički provedive. Pojavom instrumenata s prostornom rezolucijom od 5 µm otvorila se mogućnost snimanja pojedinačnih stanica te prikaza distribucije pojedinih molekula u stanicama.
Eritrociti spadaju među najmanje stanice u ljudskom organizmu i njihov je dijametar manji od 10 µm. Stoga su nam upravo eritrociti tj krvni razmaz poslužili za provjeru tehničkih mogućnosti iMScope trio masenog mikroskopa tvrtke Shimadzu. S lijeve strane prikazan je nativni krvni razmaz snimljen običnim svjetlosnim mikroskopom a s desne strane je prikazan isti razmaz ali snimljen iMScope trio instrumentom na temelju odabranih m/z kvocijenata svojstvenih pojedinim lipidima. Iz prikaza je jasno uočljivo da je pravilnim izborom lipida tj molekularnog biljega od interesa i primjenom navedenog instrumenta moguće vizualizirati i najmanje stanice u biološkom preparatu. Prema našim spoznajama, ovo je jedan od prvih pokušaja da se primjenom MALDI TOF MS slikovne tehnologije snime pojedinačne stanice u krvnom razmazu.
Osim lipida postoje i druge molekule koje mogu biti svojstvene određenim tumorima. Na donjoj slici prikazan je bioptat karcinoma dojke snimljen Rapiflex instrumentom tvrtke Bruker Daltonics. Temelj za ovaj prikaz predstavlja distribucija prikazanog m/z kvocijenta koji odgovara peptidnom fragmentu histona H2AV. Navedeni protein je svojstven za prikazani tumor osobe čiji je bioptat dojke uzet za analizu. Za drugu osobu s istim patohistološkim tipom karcinoma dojke histon H2AV ne mora biti karakterističan biljeg već to može biti neka druga molekula npr neki drugi protein.
